Alkohol je jedan od nažalost najvećih pošasti u svijetu. Alkohol kroz potrošnju po glavi stanovnika povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećava i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zlouporabe. Alkohol kao štetni učinak za pojedinca i za društvenu zajednicu kao posljedica prekomjerne uporabe, brojni su i čvrsto dokumentirani i dokazani. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska regija je regija s najvećom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu. Na žalost, alkohol u hrvatskoj izuzetno se puno konzumira po čemu Hrvatska je jedna od zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića. U našem društvu pijenje alkoholnih pića je ugrađeno u običaje te je velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji. Sve veći broj mladih ljudi konzumira alkoholna pića. Prvi alkohol mladi počinju konzumirati već u osnovnoj školi. Štetna upotreba alkohola ima značajan utjecaj na javno zdravlje, budući da predstavlja globalni problem koji kompromitira kako individualni razvoj, tako i razvoj društva. Štetne posljedice koje alkohol uzrokuje sežu daleko van okvira fizičkog i psihičkog zdravlja same osobe koja ga konzumira – alkohol nepovoljno utječe i na zdravlje članova njegove obitelji, na osobe iz njegovog okruženja, također i iz radne sredine – utjecaj štetne uporabe alkohola seže duboko u srž samog društva.
Poslodavac je dužan u skladu s odredbom čl. 58. st. 2. podst. 5. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14. i 118/14., dalje u tekstu: Zakon), pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak.
Kada poslodavac, u skladu sa spomenutim internim aktom, utvrdi da je radnik pod utjecajem alkohola dužan je takvog radnika udaljiti s rada i ne dozvoliti mu daljnji rad dokle god je pod utjecajem alkohola (čl. 59. Zakona). Ako radnik odbija postupiti po nalogu poslodavca u skladu s navedenim, poslodavac odlučuje na koji način će provesti ovu obvezu, te ukoliko procjenjuje potrebnim i nema drugog rješenja (npr. nasilno ponašanje radnika i sl.) može angažirati policiju da istog radnika udalji s rada.
U takvim konkretnim slučajevima važna je i svijest poslodavca koji bi u navedenoj situaciji također trebao pored ostaloga voditi brigu o sigurnom povratku radnika kući. Naravno, važno je ukoliko situacija to zahtjeva (za svaki slučaj važna je adekvatna procjena poslodavca bez prisile – fizičke prisile), da se pozove hitna medicinska pomoć da radnika zbrine na odgovarajući način.
Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Poslodavac je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim utjecajem.
Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, radnika će, po pozivu poslodavca, udaljiti nadležna redarstvena služba.
Zabrana provjere
Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti te da uzima supstitucijsku terapiju.
Uzimajući u obzir navedenu činjenicu, poslodavac u takvim slučajevima može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti toga radnika za obavljanje povjerenih mu poslova.
Ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti daje specijalist medicine rada.
Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i da uzima supstitucijsku terapiju izdaje ustanova kod koje se provodi program.
Prevencija
Kao alat za rano otkrivanje rizika preporučuje se jednostavni AUDIT upitnik te provođenje kratke intervencije u formi kratkog motivacijskog intervjua za osobe koje se na AUDIT upitniku pokažu rizičnima. U većini europskih zemalja ovu intervenciju provode medicinske sestre u timovima liječnika obiteljske medicine.
Kako bi i hrvatskim stručnjacima, prije svega liječnicima u sustavu zaštite mentalnog zdravlja te liječnicima obiteljske medicine, ali i ostalim zdravstvenim djelatnicima, prvenstveno na primarnoj razini zdravstvene zaštite, ovi jednostavni, a učinkoviti alati bili dostupni, HZJZ je preveo Priručnik SZO-a za primjenu kratkih intervencija zbog uporabe alkohola, namijenjen primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Pročitajte više:
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU – OBVEZE POSLODAVCA
PRIJAVA OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI – POSTUPAK I ROK
